Krediti za poljoprivrednike

Kako doznajemo iz gradske uprave, HBOR je započeo s provedbom novog financijskog instrumenta – Investicijski krediti za ruralni razvoj za koje je osigurano više od 500,0 mil. kn sredstava. Provedba financijskog instrumenta odvija se putem nekolicine banaka koje imaju ulogu zaprimanja, obrade i isplate kredita krajnjim korisnicima, dok je HBOR upravitelj fonda sredstava. Krediti se mogu koristiti u rasponu od 50.001,00 do 1.000.000,00 eura,s rokom otplate do 15 godina, uključujući poček do 3 godine, odnosno 5 godina za trajne nasade.
Dodana vrijednost instrumenta je: niska kamatna stopa, oslobođenje od plaćanja naknada koje se uobičajeno naplaćuju prilikom odobrenja i korištenja kredita, dok vlastito učešće iznosi minimalno 10% od ukupne vrijednosti investicije (bez PDV-a), a moguće je financirati i do 100% ukupne  vrijednosti investicije (bez PDV-a), a sve sukladno procjeni poslovne banke.
Više informacija možete pronaći na web stranici Hrvatske banke za obnovu i razvoj.

 

Vakcinacija lisica

U utorak, 17. rujna, započela je jesenska kampanja oralne vakcinacije lisica. Program oralne vakcinacije lisica od iznimnog je značaja za javnost, jer je bjesnoća smrtonosna zoonoza, te se ovom mjerom značajno utječe na povećanje kvalitete zdravlja ljudi i životinja.

Mjera se provodi dva puta godišnje, u jesen i proljeće i to na cijelom području Republike Hrvatske, izuzev jadranskih otoka. Tijekom kampanje u jednoj godini položi se 2.665.850 vakcinalnih mamaka. Jesenskom akcijom cilj je imunizirati lisice prije sezone parenja, a proljetnom akcijom osigurava se cijepljenje pomlatka. Mamci koji u sebi sadrže potrebnu dozu cjepiva u potpunosti su neškodljivi za zdravlje drugih divljih i domaćih životinja.

Od predsjednika Lovačkog društva Ogulin, Elvisa Vučića doznajemo da se oralna vakcinacija lisica provodi i na našem oguinskom području, a tretiraju se područja okolice grada .
“Način tretiranja je da male mirisne keksiće, koji u sredini sadrže plastičnu ampulicu sa dozom cjepiva, izbacuje avion. Nakon pada na tlo i uz prisutnost vlage, keksić postaje intezivnog mirisa, te ga lisice lako pronađu,zagrizu te samim zagrizom otvaraju ampulicu i oralno se cijepe protiv bjesnoće.
U Ogulinu u zadnjih 12 godina nije odstrijeljena niti nađena niti jedna lisica pozitivna na bjesnoću!
Ukoliko građani nađu takav keksić neka ga ne diraju, nije opasan niti zarazan nego neka omoguće našim sustanarima lisicama da se cijepe.
Mi svoje pse i mačke cijepimo svake godine, a lisice se cijepe same i rezultat je odličan.” – rekao je, između ostalog Elvis Vučić.
Sve informacije o oralnoj vakcinaciji lisica u 2019. godini dostupne su na internetskim stranicama Uprave za veterinarstvo i sigurnost hrane www.veterinarstvo.hr .

 

O broju zaposlenih

Državni zavod za statistku objavio je podatke o broju zaposlenih u hrvatskim gradovima za 2018. godinu. Podaci donekle potvrđuju da je prošle godine zabilježen rast zapošljavanja pa manje brojke na Zavodima za zapošljavanje nisu uzrokovane samo iseljavanjem, iako je i ono, dakako, bitan faktor.
Karlovac na ljestvici relativno dobro stoji, iako je po broju stanovnika na devetom mjestu u Hrvatskoj, po broju zaposlenih je osmi. Konkretno, u Karlovcu je zaposleno 17.540 ljudi, što je za 509 više nego u 2017. godini, ali i za petstotinjak manje nego u 2013. godini kada je zaposlenih bilo više od 18 tisuća.
Od ostalih gradova Karlovačke županije najviše je radnika u Ogulinu – 3.380, ili 22 više nego godinu prije. Slijedi Duga Resa sa 1.694 zaposlenih, ali je i jedina od gradova u minusu, odnosno to je 116 radnika manje nego u 2017. godini. U Ozlju ih radi 1.312, a u Slunju 996.
Od općina Karlovačke županije najviše je zaposlenih u Vojniću, no ta je općina doživjela i najveći pad zaposlenih od čak 151 radnika manje. Najmanje je zaposlenih u Saborskom, samo 7, a godinu ranije bilo ih je 15. Najveći porast zaposlenih bilježi Barilović, gdje su 404 zaposlene osobe, a godinu ranije bilo ih je čak 160 manje.
Od ostalih općina porast zaposlenih bilježe Bosiljevo, Generalski Stol, Krnjak, Lasinja, Netretić, Ribnik, Tounj i Žakanje, dok manje zaposlenih ima u Cetingradu, Draganiću, Josipdolu, Kamanju, Plaškom i Rakovici.

Do 1. studenog prijavite zračno oružje “C” kategorije

Stupanjem na snagu Zakona o nabavi i posjedovanju oružja građana, dana 1.11.2018. godine, prestao je važiti dotadašnji Zakon o oružju, prema kojem je dio zračnog oružja bilo u kategoriji D, te se smatralo dozvoljenim oružjem za koje nije potrebno odobrenje niti prijava nadležnom tijelu.

U novom Zakonu o nabavi i posjedovanju oružja građana zračnim oružjem se smatraju sve vrste pušaka, pištolja, revolvera i drugih naprava koje snagom stlačenog zraka ili drugog plina izbacuje kroz cijev zrno, kuglicu ili drugi projektil, koje se sada razvrstava u oružje kategorije C, koje je nakon nabave potrebno prijaviti nadležnom tijelu, u roku od 8 dana.

Iznimka je oružje izrađeno za airsoft i paintball, koje je dozvoljeno oružje za koje nije potrebno odobrenje niti prijava nadležnom tijelu, a razvrstano je u kategoriju D. Navedeno oružje potrebno je prijaviti samo u slučaju prelaska državne granice.

Novi zakon, između ostalog, propisao je da građani koji posjeduju zračno oružje, koje je prema odredbama Zakona o oružju bilo razvrstano u D kategoriju, su dužni u roku od godinu dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona prijaviti posjedovanje tog oružja nadležnom tijelu.

“Stoga, pozivamo građane da prijave posjedovanje zračnog oružja u policijskoj upravi ili policijskoj postaji prema mjestu svojeg prebivališta koja obavlja i upravne poslove u zakonskom roku, odnosno do 1.11.2019. godine.” – poruka je službenika PU Karlovačke.